Čajniče
Čajniče | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Opština Čajniče | |
 Panorama Čajniča | |
 Grb | |
 Općina Čajniče u Bosni i Hercegovini | |
  Čajniče | |
 Interaktivna karta Čajniče | |
| Koordinate: 43°33′N 19°4′E / 43.550°N 19.067°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Općina | Čajniče |
| Vlada | |
| • Načelnik | Goran Karadžić[1] (SDS) |
| Površina | |
| • Općina | 274,16 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 5,18 km2 |
| Nadmorska visina | 816 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 4.895 |
| • Općina (gustoća) | 17,85 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 2.175 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 419,88 /km2 |
| Demonim(i) | Čajničanin |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 73 280 |
| Pozivni broj | (+387) 58 |
| Veb-sajt | opstinacajnice |
Čajniče je naseljeno mjesto i središte istoimene općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine na granici sa Crnom Gorom.
Historija
Srednji vijek
Šire područje današnjeg Čajniča prisutno je u srednjovjekovnim izvorima kao oblast Drina i župa Pribud, premda se sam toponim Čajniče, prema novijim pregledima osmanske građe, prvi put spominje tek u osmanskim izvorima.[2] U historiografiji se, ipak, smatra da su Osmanlije na tom prostoru zatekle već formiran trg, pa se rana historija naselja veže za kasnosrednjovjekovne trgovačke tokove Podrinja.[3] Na bogato srednjovjekovno naslijeđe šireg čajničkog kraja upućuju i nalazi stećaka. U radu objavljenom u izdanju ANUBiH-a navodi se da je na području nekadašnjeg kotara Čajniče ustanovljeno 6.325 stećaka, po čemu je to područje bilo među najbogatijim zonama ove vrste spomenika u Bosni i Hercegovini.[4]
Osmansko doba
Prema turskim službenim tefterima, koji su do danas u originalu sačuvani u Istanbulu, 1477. godine, dakle 14 godina poslije pada Bosne, pazar Čajniče je imao 190 obitelji i 5 neoženjenih stanovnika.
O razvijenosti mjesta u prijelaznom razdoblju svjedoče i osmanski popisi: u radu o trgovima Hercegovačkog sandžaka navodi se da je u popisu iz 1477. Čajniče evidentirano kao pazar sa 210 kućanstava, što ga svrstava među razvijenija trgovačka naselja toga prostora.[5] Prema sažetku novije monografije o mjestu, Čajniče je u osmanskom periodu izraslo od trga, preko varoši, do kasabe sredinom 16. stoljeća, a imalo je i status carskog hasa, što je uticalo na njegov upravni i privredni položaj.[6]
Do 1572. godine Čajniče je bilo u sastavu Hercegovačkog sandžaka. Tek 1582. godine pominje se kao samostalni kadiluk.
O značaju mjesta u osmansko doba svjedoči i putopisna tradicija: u studiji o autografu Evlije Čelebije navodi se da se spominju kovači kasabe Čajniče.[7][8] Za Čajniče navodi da tako čudno mjesto, valovito i brdovito, nije nigdje vidio. Okruženo velikim brdima sa ogromnim drvećem i sa strašnim ponorima, svojim položajem djeluje istovremeno veselo, opasno i strašno, dok su sa druge strane predjeli sa voćnjacima prave rajske bašte.
Za sam šeher (grad) kaže da ima 5 muslimanskih i 3 hrišćanske mahale, 700 velikih i malih jednospratnih i dvospratnih zgrada, pokrivene ćeramidom, daskom, šindrom i kamenim pločama. Istovremeno navodi da u šeheru ima 50 vodenica, tri medrese, pet mekteba, četiri derviške tekije i tri hana, imaret (kuhinja za sirotinju), jedan hamam i oko 200 dućana.
Austro-Ugarska uprava, jugoslavenska država i SFRJ
Nakon Berlinskog kongresa 1878. Bosna i Hercegovina došla je pod upravu Austro-Ugarske, a Čajniče je nastavilo funkcionirati kao kotarsko središte u istočnoj Bosni.[9][10] Nakon 1918. godine bilo je u sastavu Kraljevine SHS, odnosno Kraljevine Jugoslavije, a od upravne reforme 1929. nalazilo se u okviru Drinske banovine.[11]
Poslije Drugog svjetskog rata Čajniče je ušlo u sastav Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine unutar SFRJ, zadržavajući status općinskog središta.[12]
Rat u Bosni i Hercegovini
Tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992–1995. područje Čajniča bilo je zahvaćeno teškim zločinima nad civilnim stanovništvom. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju utvrdio je da je progon kao zločin protiv čovječnosti počinjen u svim općinama obuhvaćenim optužnicom u predmetu Krajišnik, uključujući i Čajniče, kroz ubistva, okrutno i nečovječno postupanje, prisilno premještanje i nezakonito zatočenje.[13] U predmetima pred Sudom BiH utvrđivane su i pojedinačne odgovornosti za zločine počinjene na području općine: u predmetu Stevo Jovanović i dr. optužnica se odnosila, između ostalog, na ubistvo šest civila, među njima dvoje djece, u junu 1992. godine,[14] dok je u predmetu Ramiz Duraković prvostepenom presudom iz 2025. navedeno da je 14. februara 1993. u selu Šapići ubijen jedan civil i zapaljene dvije kuće.[15]
Geografija
Čajniče se nalazi na dvadesetom kilometru puta Goražde - Pljevlja, na nadmorskoj visini od 816 metara.
Kultura
Nacionalni spomenici
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva – općina Čajniče
| Sastav stanovništva – općina Čajniče | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[16] | 1991.[17] | 1981.[18] | 1971.[19] | 1961.[20] | |||
| Osoba | 4 895 (100,0%) | 8 956 (100,0%) | 10 280 (100,0%) | 11 602 (100,0%) | 11 755 (100,0%) | ||
| Srbi | 3 972 (81,14%) | 4 709 (52,58%) | 4 892 (47,59%) | 5 353 (46,14%) | 5 510 (46,87%) | ||
| Bošnjaci | 884 (18,06%) | 4 024 (44,93%)1 | 4 880 (47,47%)1 | 6 065 (52,28%)1 | 5 616 (47,78%)1 | ||
| Crnogorci | 9 (0,184%) | – | 118 (1,148%) | 99 (0,853%) | 80 (0,681%) | ||
| Pravoslavci | 7 (0,143%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 6 (0,123%) | 5 (0,056%) | 16 (0,156%) | 29 (0,250%) | 366 (3,114%) | ||
| Nepoznato | 5 (0,102%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 3 (0,061%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 3 (0,061%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 3 (0,061%) | 141 (1,574%) | 44 (0,428%) | 21 (0,181%) | 7 (0,060%) | ||
| Bosanci | 2 (0,041%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | 1 (0,020%) | 77 (0,860%) | 311 (3,025%) | 14 (0,121%) | 164 (1,395%) | ||
| Albanci | – | – | 18 (0,175%) | 18 (0,155%) | 8 (0,068%) | ||
| Slovenci | – | – | 1 (0,010%) | 1 (0,009%) | 3 (0,026%) | ||
| Makedonci | – | – | – | 1 (0,009%) | – | ||
| Mađari | – | – | – | 1 (0,009%) | 1 (0,009%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva – naselje Čajniče
| Sastav stanovništva – naselje Čajniče | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[16] | 1991.[17] | 1981.[18] | 1971.[19] | 1961.[20] | |||
| Osoba | 2 175 (100,0%) | 3 152 (100,0%) | 2 556 (100,0%) | 2 015 (100,0%) | 1 156 (100,0%) | ||
| Srbi | 2 153 (98,99%) | 1 802 (57,17%) | 1 304 (51,02%) | 1 051 (52,16%) | 518 (44,81%) | ||
| Bošnjaci | 6 (0,276%) | 1 192 (37,82%)1 | 931 (36,42%)1 | 857 (42,53%)1 | 566 (48,96%)1 | ||
| Hrvati | 6 (0,276%) | 2 (0,063%) | 6 (0,235%) | 19 (0,943%) | 15 (1,298%) | ||
| Crnogorci | 6 (0,276%) | – | 82 (3,208%) | 56 (2,779%) | 50 (4,325%) | ||
| Nisu se izjasnili | 3 (0,138%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 1 (0,046%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | – | 105 (3,331%) | 29 (1,135%) | 4 (0,199%) | 1 (0,087%) | ||
| Jugoslaveni | – | 51 (1,618%) | 203 (7,942%) | 8 (0,397%) | 1 (0,087%) | ||
| Slovenci | – | – | 1 (0,039%) | – | – | ||
| Albanci | – | – | – | 18 (0,893%) | 5 (0,433%) | ||
| Makedonci | – | – | – | 1 (0,050%) | – | ||
| Mađari | – | – | – | 1 (0,050%) | – | ||
Poznate osobe
- Hanka Paldum - pjevačica
Reference
- ↑ "Rezultati izbora 2020 - Čajniče". Pristupljeno 23. 3. 2024.
- ↑ Mostić, Emina. "Prikaz knjige: Aida Mujezin-Čolo, Čajniče i okolina, 15. i 16. stoljeće, El-Kalem, Sarajevo, 2023". Academia.edu. Pristupljeno 13. 3. 2026.
- ↑ "Kasnosrednjovjekovni Stolac". Academia.edu. Pristupljeno 13. 3. 2026.
- ↑ "Radovi LXXIII, knj. 22". ANUBiH. Pristupljeno 13. 3. 2026.
- ↑ "Pazar Ustikolina i sedmični pazarni dan u 16. stoljeću". Academia.edu. Pristupljeno 13. 3. 2026.
- ↑ Mostić, Emina. "Prikaz knjige: Aida Mujezin-Čolo, Čajniče i okolina, 15. i 16. stoljeće, El-Kalem, Sarajevo, 2023". Academia.edu. Pristupljeno 13. 3. 2026.
- ↑ "Hercegovački sandžak u Putopisu Evlije Čelebija na temelju autografa. Od Klobuka do Konjica". Academia.edu. Pristupljeno 13. 3. 2026.
- ↑ Çelebi, Evliya (1957). Putopis: odlomci o jugoslovenskim zemljama, tom 2. Svjetlost. Pristupljeno 13. 3. 2026 – preko Google Books.
- ↑ "75. godišnjica prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a". ANUBiH. Pristupljeno 13. 3. 2026.
- ↑ "Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine". Academia.edu. Pristupljeno 13. 3. 2026.
- ↑ "Časopis Baština sjeveroistočne Bosne, br. 14". Academia.edu. Pristupljeno 13. 3. 2026.
- ↑ Opštine u SR Bosni i Hercegovini 1963–1973. Republički zavod za statistiku. 1974. Pristupljeno 13. 3. 2026 – preko Google Books.
- ↑ "Judgement Summary: Prosecutor v. Momčilo Krajišnik" (PDF). ICTY. Pristupljeno 13. 3. 2026.
- ↑ "S1 1 K 017259 17 Krž Stevo Jovanović i dr". Sud Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 13. 3. 2026.
- ↑ "Optuženi Ramiz Duraković oglašen krivim". Sud Bosne i Hercegovine. 30. 10. 2025. Pristupljeno 13. 3. 2026.
- 1 2 "Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima". popis.gov.ba. Arhivirano s originala, 19. 9. 2017. Pristupljeno 19. 9. 2017.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- 1 2 "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 4. 2016.
.svg){kind=small}
