Meksiko

Sjedinjene Države Meksika Estados Unidos Mexicanos
Zastava
Himna: "Mexicanos, al grito de guerra"
Položaj Meksika na karti Položaj Meksika
Glavni i najveći grad		Ciudad de México 19°26′N 99°8′W
Službeni jezik		španski
Državno uređenje
• Predsjednik Meksika		Claudia Sheinbaum
• Predsjednik Senata		Higinio Martínez
• Predsjednik Zastupničkog doma		Raúl Bolaños Cacho Cué
Nezavisnost		od Španije
• Priznato		16. septembar 1810.
Površina
• Ukupno		1.972.550 km2 (13)
• Vode (%)		1,58
Stanovništvo
• Ukupno (2020)		126.014.024
• Gustoća		61/km2 (142)
• Procjena (2025)		130,911,314
BDP (PKM)		2026
• Ukupno		$3,594 biliona (13)
• po stanovniku		$26.743 (77)
BDP (nominalni)		2026
• Ukupno		$2,176 bilion (13)
• po stanovniku		$16.191 (75)
Gini (2024)		39,1
HDI (2023)		0,789 (81)
Valuta		Meksički peso
Vremenska zona		UTC−08:00 do UTC−05:00
• Ljeti (DST)		UTC−07:00 do UTC−05:00
Pozivni broj		+52
Internetska domena		.mx

Meksiko, zvanično Sjedinjene Države Meksika (španski: Estados Unidos Mexicanos), jest suverena država koja se nalazi na jugu Sjeverne Amerike. Najsjevernija je država Latinske Amerike; na sjeveru graniči sa Sjedinjenim Američkim Državama, a na jugoistoku s Gvatemalom i Belizeom, dok na zapadu izlazi na Tihi okean, na jugoistoku na Karipsko more, a na istoku na Meksički zaliv. Meksiko zauzima površinu od 1.972.550 km² i trinaesta je najveća država na svijetu po površini kopna. S populacijom od oko 131 milion stanovnika (prema procjenama za 2025), Meksiko je deseta najmnogoljudnija država na svijetu i dom najvećeg broja izvornih govornika španskog jezika. Ciudad de México je glavni i najveći grad Meksika, a njegovo metropolitansko područje ubraja se među najnaseljenija na svijetu.

Po državnom uređenju je savezna republika. Sa teritorijom od skoro 2 miliona kvadratnih kilometara, Meksiko je šesta najveća država Amerike i 13. najveća država na svijetu. S procijenjenim brojem stanovništvom od preko 120 miliona (2013), Meksiko je jedanaesta najmnogoljudnija država svijeta, najmnogoljudnija zemlja španskog govornog područja u svijetu i druga najmnogoljudnija zemlja Latinske Amerike. Meksiko je savezna država koji se sastoji od trideset jedne države i saveznog distrikta koji je ujedno i glavni grad. Meksička privreda je jedna od najvećih svjetskih privreda, a između ostalog su deseti najveći proizvođač nafte na svijetu, najveći proizvođač srebra na svijetu, te se općenito smatra regionalnom privrednom silom.

Usljed raznovrsne kulturne zaostavštine i bogate historije, Meksiko je rangiran kao prva američka i 7. država svijeta po broju mjesta upisanih u svjetsku baštinu UNESCO-a. U 2015. je bio deveta najposjećenija turistička destinacija na svijetu, sa 32,1 milion stranih turista. Članica je mnogih svjetskih organizacija između ostalih UN-a, WTO-a, G8+5, G20 i dr.

Prisustvo ljudi na području Meksika datira još od najmanje 11.500. godine p. n. e, iako se za neka nalazišta, čija starost nije sa sigurnošću utvrđena, spominju datumi čak iz 28.000. godine p. n. e. Mezoamerika, koja se smatra kolijevkom civilizacije, bila je dom brojnim naprednim društvima, uključujući Olmeke, Maje, Zapoteke, civilizaciju Teotihuacana i narod Purépecha. Španska kolonizacija započela je 1521, kada je savez s lokalnim domorodačkim narodima porazio Astečko Carstvo, što je dovelo do uspostavljanja kolonije Nova Španija sa sjedištem u Tenochtitlanu – današnjem Ciudad de México. Tokom Doba otkrića, Nova Španija postala je važno središte transokeanske ekonomije, zahvaljujući eksploataciji srebra i svom položaju kao ključne tačke između Evrope i Azije. To je dovelo do formiranja jedne od najvećih multirasnih populacija na svijetu. Rat na Iberijskom poluostrvu (tzv. Poluostrvski rat) potaknuo je Meksički rat za nezavisnost (1810–1821), kojim je okončana španska vlast i stvoreno Prvo Meksičko Carstvo; ono je ubrzo propalo, a na njegovom mjestu nastala je kratkotrajna Prva Meksička Republika. Godine 1848. Meksiko je izgubio gotovo polovinu svoje teritorije u Meksičko-američkom ratu. Liberalne reforme uvedene Ustavom iz 1857. dovele su do građanskog rata i francuske intervencije, što je kulminiralo uspostavljanjem Drugog Meksičkog Carstva pod carem Maksimilijanom I Habsburškim, kojeg su svrgnule republikanske snage predvođene Benitom Juárezom. Krajem 19. vijeka uslijedila je dugotrajna diktatura Porfirija Díaza, čije su politike modernizacije dovele do ozbiljnih društvenih nemira. Meksička revolucija (1910–1920) rezultirala je svrgavanjem Díaza i usvajanjem Ustava iz 1917. U periodu od 1940-ih do 1970-ih, Meksiko je prošao kroz brzu industrijalizaciju i ekonomski rast, uz prisustvo izbornih prevara, masakra u Tlatelolcu i ekonomskih kriza. Krajem 20. vijeka došlo je do zaokreta ka neoliberalizmu, što je obilježeno potpisivanjem Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) 1994, u vrijeme nemira u saveznoj državi Chiapas.

Meksiko je savezna republika s predsjedničkim sistemom vlasti, koju karakteriše demokratski okvir i podjela vlasti na tri grane: izvršnu, zakonodavnu i sudsku. Savezno zakonodavno tijelo čini dvodomni Kongres Unije, koji se sastoji od Zastupničkog doma (koji predstavlja stanovništvo) i Senata (koji osigurava jednaku zastupljenost svake savezne države). Ustav utvrđuje tri nivoa vlasti: saveznu vlast (Uniju), vlasti saveznih država i općinske vlasti. Federalna struktura Meksika daje autonomiju njegovim 32 saveznim državama, a na politički sistem duboko utiču autohtone tradicije i ideali evropskog prosvjetiteljstva.

Meksiko je novoindustrijalizirana zemlja u razvoju, s 13. najvećom ekonomijom na svijetu prema nominalnom BDP-u, kao i prema paritetu kupovne moći (PKM). Po broju lokaliteta koji se nalaze na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine, Meksiko zauzima prvo mjesto u Americi i sedmo mjesto u svijetu. Također, jedna je od 17 zemalja svijeta s najvećim biodiverzitetom, zauzimajući peto mjesto po prirodnoj biološkoj raznolikosti. Riječ je o značajnoj turističkoj destinaciji: prema podacima iz 2022, to je šesta najposjećenija zemlja na svijetu, sa 42,2 miliona međunarodnih dolazaka. Zahvaljujući svojoj velikoj ekonomiji i broju stanovnika, globalnom kulturnom uticaju i kontinuiranoj demokratizaciji, Meksiko predstavlja regionalnu silu i silu srednje veličine, a sve češće se definiše i kao sila u usponu. Kao i u većem dijelu Latinske Amerike, siromaštvo, sistemska korupcija i kriminal i dalje su široko rasprostranjeni. Od 2006, sukobi između kartela za trgovinu drogom odnijeli su približno 127.000 života.

Meksiko je član Ujedinjenih nacija, grupe G20, Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), „Coffee Cluba”, Svjetske trgovinske organizacije (WTO), foruma Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), Organizacije američkih država (OAS), Zajednice latinoameričkih i karipskih država (CELAC) i Organizacije iberoameričkih država (OEI), a u Vijeću Evrope ima status posmatrača.

Historija

Hernán Cortés 1519. započinje sa osvajanjem Meksika. Od 1521. aztečka država je pokorena i započinje kolonijalno razdoblje Meksika, koji je dio Nove Španije. Domoroci su pretvoreni u robove i kmetove. Meksikom su vladali španski potkraljevi, a najveću su moć imali crkva i krupni veleposjednici (latifundija). Kada je Španija u 18. vijeku počela gubiti svjetsku moć u korist Velike Britanije postupno jača pokret za nezavisnost od Španske. Nezavisnost je proglašena 1810, ali je španska vlast ukinuta nakon dugog ratovanja tek 1821. Agustin de Iturbide se proglasio carem Meksika kao Augustin I, ali je već 1823. morao abdicirati. Nakon nezavisnosti, Meksiko je postupno gubio dijelove teritorija. Godine 1836. Teksas je proglasio nezavisnost, koju je Meksiko priznao nakon ratnog poraza. Nakon Američko-meksičkog rata 1846–1848, Meksiko je ostao bez sjevernog dijela Kalifornije i Novog Meksika. Godine 1863. Francuzi su zauzeli glavni grad Mexico, i uslijedio je gerilski rat protiv njih. Francuzi su se 1866. morali povući zbog pritiska SAD-a. Porfirio Díaz vladao je od 1877. do 1911, uz mali prekid, što je dovelo do novog osiromašenja seljaka i povećanja broja bezemljaša. Godine 1910. počela je Meksička revolucija. Vođa meksičkog seljačkog pokreta za agrarnu reformu u Meksičkoj revoluciji (1910–1917) bio je Emiliano Zapata.

Geografija

Glavni članak: Geografija Meksika

Smješten na jugozapadnom dijelu Sjeverne Amerike, u obliku nepravilnog trougla, Meksiko se proteže više od 3.000 km u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Različite je širine, od otprilike 2.000 km na sjeveru do najmanje 200 km na prevlaci Tehuantepec na jugu.

Graniči sa Sjedinjenim Američkim Državama na sjeveru i Belizom i Gvatemalom na jugoistoku. Donja Kalifornija, poluostrvo na zapadu države, dužine približno 1.250 km, zajedno s ostatkom države formira Kalifornijski zaliv. Na istoku je Meksički zaliv, a na jugoistoku poluostrvo Yucatán. Centralnim dijelom Meksika dominira visoki plato, otvoren na sjeveru, s planinskim lancima na istoku, zapadu i jugu (između ostalih, Istočna, Zapadna i Južna Sierra Madre) i okružen niskom obalom. Meksiko je otprilike pet puta manji od SAD-a.

Reljef i klima variraju, od pješčanih pustinja na sjeveru do tropskih šuma na jugu. Najveće meksičke rijeke su Rio Grande (Río Bravo) na sjeveru i Usumacinta na sjevernim i južnim granicama, zajedno s Grijalvom, Balsasom, Pánucom i Yaquijem u unutrašnjosti države.

Bioraznolikost

Meksiko je jedna od prirodno najraznolikijih država na svijetu. Nastanjuje ga približno 10–12% svih svjetskih vrsta. Prvi je na svijetu po broju vrsta gmizavaca (707), drugi po broju vrsta sisara (438), četvrti po broju vrsta vodozemaca (290) i četvrti u flori s 26.000 biljnih vrsta. Također se smatra drugom zemljom u svijetu po ekosistemima i četvrtom zemljom što se tiče svih vrsta živih organizama. Otprilike 2500 vrsta pod zaštitom je zakona.

Vlada

Ustroj vlasti je višestranačka federalna republika s dva zakonodavna doma.

Administrativna podjela

Glavni članak: Administrativna podjela Meksika

Meksiko je savezna država tj. federacija koja se sastoji od 31 suverene države (špan. estado) i federalnog distrikta. Federalni distrikt (špan. distrito federal) ne pripada niti jednoj saveznoj državi a ujedno je i glavni grad i sjedište savezne vlade. Svaka država ima svoj ustav, kongres, i sudstvo, a njegovi građani na izborima biraju guvernera na razdoblje od šest godina, kao i svoje predstavnike u jednodomni državni parlament na period od tri godine. Savezne države su dalje podijeljene na općine, najmanje upravno-političke jedinice u državi, kojima upravlja gradonačelnik ili predsjednik općine, a koji je izabran od strane stanovnika općine.

Privreda

Planinski karakter otežava privredni razvoj zemlje, kao i unutrašnji saobraćaj. Kukuruz je glavna poljoprivredna kultura Meksika. Osim kukaruza uzgaju se i druge kulture kao što su je pšenica, grah, soja, pamuk, kahva, povrće itd. Jednu od osnova meksičke privrede predstavlja eksploatacija i prerada nafte kao i prirodnog gasa. Krupni naftnoprerađivački kompleks formiran je uz obalu Meksičkog zaliva. Po proizvodji nafte Meksiko zauzima 5. mjesto u svijetu (5 posto ukupne svjetske proizvodnje). Ova zemlja se također nalazi u vrhu među proizvođačima obojenih metala. Dvije trećine prerađivačkih kapaciteta nalazi se u gradovima Ciudad de México, Monterej.

Stanovništvo

Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2010. godine u Meksiku je živjelo 112.336.538 stanovnika, što ga čini najmnogoljudnijom zemljom španskog govornog području u svijetu. U periodu između 2005. i 2010. godine povećanje broja stanovnika je iznosilo 1,70% godišnje. Mekskiko je zemlja mladih ljudi, jer 37% stanovnistva mladje je od 14 godina, a samo 4% starije je od 65 godina. Danasnja meksicka nacija nastala je stoljetnim mijesanjem domicilnih Indiosa i doseljenih Spanaca. Govorni jezik je spanski.

Također pogledajte

• Huastecos

Dodatna literatura

• Anna, Timothy. Forging Mexico, 1821–1835. Lincoln: University of Nebraska Press 1998.
• Adams, Richard E.W. Prehispanic Mesoamerica. 3rd. ed. Norman: University of Oklahoma Press 2005.
• Beezley, William H., ed. A Companion to Mexican History and Culture. Blackwell 2011. ISBN 978-1-4051-9057-2
• Bulmer-Thomas, Victor, John H. Coatsworth, and Roberto Cortés Conde, eds. The Cambridge Economic History of Latin America. Vol. 1, The Colonial Era and the Short Nineteenth Century. Cambridge: Cambridge University Press 2006.
• Camp, Roderic Ai. Politics in Mexico: Democratic Consolidation or Decline? (Oxford University Press, 2014)
• Coerver, Don M., Suzanne B. Pasztor, and Robert M. Buffington. Mexico: An Encyclopedia of Contemporary Culture and History. Santa Barbara: ABCClio 2004. ISBN 1-57607-132-4
• Davis, Diane. Urban Leviathan: Mexico City in the Twentieth Century (Temple University Press, 2010)
• Hale, Charles A. The Transformation of Mexican Liberalism in Late Nineteenth-Century Mexico. Princeton: Princeton University Press 1989.
• Hamnett, Brian R. Roots of Insurgency: Mexican Regions 1750–1824. Cambridge: Cambridge University Press 1985.
• Kirkwood, Burton. The History of Mexico (Greenwood, 2000) online edition Arhivirano 24. 12. 2009. na Wayback Machine
• Knight, Alan. The Mexican Revolution. 2 vols. Cambridge: Cambridge University Press 1986.
• Krauze, Enrique (1998). Mexico: Biography of Power: A history of Modern Mexico 1810–1996. New York: Harper Perennial. str. 896. ISBN 978-0-06-092917-6.
• Levy, Santiago. Good intentions, bad outcomes: Social policy, informality, and economic growth in Mexico (Brookings Institution Press, 2010).
• Merrill, Tim and Ramón Miró. Mexico: a country study (Library of Congress. Federal Research Division, 1996) US government document; not copyright online free
• Meyer, Michael C.; Beezley, William H., ured. (2000). The Oxford History of Mexico. Oxford University Press. str. 736. ISBN 978-0-19-511228-3.
• Meyer, Michael C., William L. Sherman, and Susan M. Deeds. The Course of Mexican History (7th ed.) (Oxford University Press, 2002) online edition Arhivirano 2. 2. 2011. na Wayback Machine
• Rugeley, Terry. Epic Mexico: A History from Earliest Times. Norman: University of Oklahoma Press 2020. ISBN 978-0-8061-6707-7
• Van Young, Eric. Stormy Passage: Mexico from Colony to Republic, 1750–1850. Lanham MD: Rowman and Littlefield 2022. ISBN 978-1-4422-0901-5
• Vinson, Ben, III. Before Mestizaje: The Frontiers of Race and Caste in Colonial Mexico. New York: Cambridge University Press 2018.
• Werner, Michael S. ed. Encyclopedia of Mexico: History, Society & Culture (2 vol 1997) 1440pp online edition Arhivirano 24. 1. 2010. na Wayback Machine
• Werner, Michael S. (January 2001). Concise Encyclopedia of Mexico. Taylor & Francis. ISBN 978-1-57958-337-8.

Vanjski linkovi

• Službeni sajt Predsjednika
• Meksiko na CIA World Factbook