Jump to content

Gojwane

Iwde to Wikipedia
Gojwane
Joogaraafi
Diiwal / SenoThe ID " module 'Module" is unknown to the system. Please use a valid entity ID.
Coordinates21°47′11″S 27°16′38″E / 21.78638636890°S 27.27716710782°E / -21.78638636890; 27.27716710782Coordinates: 21°47′11″S 27°16′38″E / 21.78638636890°S 27.27716710782°E / -21.78638636890; 27.27716710782
Laamu e njuɓɓudi
Jamirooje e limoore
Babal mbeerakm²
Toowndi babalm
Goɗɗum

Gojwane ko wuro ladde tawaango e nder diiwaan hakkundeejo leydi Bostwana, ko ina wona 80km to fuɗnaange Francistown e 105km to fuɗnaange Palapye. Wuro ngo ina heɓa golle laamu e renndo ummoraade e Diisnondiral Diisnondiral Tonota ngam wonde tergal e Porogaraam ƴellitaare nokkuuji toowɗi (RADP). E wiyde binnditagol yimɓe e koɗki 2022 (Version 2), Gojwane ina hoɗi fotde 1 888 neɗɗo (916 gorko e 972 debbo). Gojwane ina waɗi duɗal leslesal, posto cellal, Goomu ƴellitaare wuro, Biro ƴellitaare renndo e renndo, Biro ndema, e njuɓɓudi leƴƴi.

Duɗal leslesal Gojwane fuɗɗii ko e posto jawdi Marulamantsi e hitaande 1979, janngirɗe ɗee mbaɗata ko e les ɓuuɓri leɗɗe, jannginooɓe wallitooɓe. Duɗal ngal ummii ko e koɗki hannde Gojwane e hitaande 1983, caggal ɗuum ministeer jaŋde winnditii ngal e hitaande 1984. Hannde, duɗal leslesal Gojwane ina waɗi cuuɗi janngirɗe sappo e ɗiɗi, cuuɗi janngirɗe ɗiɗi jooɗɗi e bolol njuɓɓudi gootol sosaangol e hitaande 2021. Duɗal leslesal ngal ko njuɓɓudi laamu mawndi e hitaande 2021 e njuɓɓudi ministeer jaŋde. Duɗal ngal ina janngina ko ina tolnoo e 464 almuudo hakkunde duuɓi jeegom e sappo e ɗiɗi, ina waɗi ko ina tolnoo e capanɗe ɗiɗi jannginooɓe, tawi ko 23:1 almuudo e jannginoowo.

Gojwane Health Post mahiraa ko e hitaande 1998, udditaa e hitaande 2000. Kala sahaa, kilinik oo ina golloroo e infirmiyee en ɗiɗo, jibinannde gooto e jannginooɓe wellitaare ɓesngu ɗiɗo. Posto oo alaa doktoor.

Goomu ƴellitaare wuro Gojwane (VDC) ina waɗi terɗe 10 cuɓaaɗe e nder renndo ngo, ina heen : Hooreejo, Cukko Hooreejo, Sekereteer, Cukko Sekereteer, Kaalis, e terɗe joy ɓeydaaɗe no sariya laamu nokku oo yamiri nii (Sariya No10 12). Terɗe ɗee ina njogii manndaa duuɓi tati, woote laawɗuɗe ina mbaɗee ko adii kala manndaa duuɓi tati. Nguun goomu ina halfinaa denndaangal ƴellitaare to bannge wuro.

Biro ƴellitaare renndo e renndo (S&CD) sosaa e nder renndo ngo e hitaande 1994, ina fawii e Ministeer laamu nokkuuji e ƴellitaare teeru. Hannde, biro oo ina ardii Ofiseeji ɗiɗi S&CD, ko kam en ngoni jolngo hakkunde renndo e sarwisaaji laamu.

Biro ndema sosaa ko e hitaande 1990, ina wallita terɗe renndo ngoo e haajuuji mum en ndema kam e golloraade ponndol hakkunde renndo ngoo e sarwisaaji laamu. Remooɓe ina mbaɗa ndema jillondirka e jawdi e ndema. Golle ndema ina mbaɗi ndema jawdi, ndema jawdi tokosiri e peewnugol gese. Gojwane ina jogii leydi ɓuuɓndi, renndo ngo heewɓe ina tuugnii e peewnugol ndema ngam wuurde.

Njuɓɓudi leƴƴi ina woni sara Gojwane Kgotla, sosaa ko e hitaande 2002. Ardorde ndee ina waɗi hooreejo binnditagol (Kgosi e ɗemngal Setswana) e hooreejo wuro/rewɓe tato. Yanti heen, ardorde ina huutoroo sariyaaji aadaaji ngam safrude luural e nder renndo. Ndee fedde ina gollodii e ardorde politik, teeŋti noon e Diisneteeɗo Ward e terɗe Parlemaa diiwaan. Kgotla ina gollira no nokku renndo nii, ina huutoree ngam waɗde batuuji, kewuuji e luumooji.