Portal:Fizika

uredi   Portal o fizici Model atoma helija Fizika (grčki phusis, fysis: priroda), znanost koja proučava prirodu u sveobuhvatnom smislu. Fizičari proučavaju biće, ponašanje i interakcije materije i energije u prostoru i vremenu, i takve pojave se nazivaju fizikalne pojave. Fizikalne teorije se najčešće izražavaju kao matematičke relacije. Osnovne pojave se nazivaju fizikalnim zakonima ili zakonima fizike. Međutim, i oni su samo provizorni kao i sve druge znanstvene teorije. uredi   Izdvojeni članak Nuklearna pulsna propulzija ( ili Vanjska Pulsna Propulzija Plazme, kao što se označava u pojedinim NASA dokumentima ) je predloženi metod propulzije svemirskog broda koji koristi nuklearne eksplozije za dobijanje potiska. Ona je prvo razvijana pod imenom projekt Orion od strane ARPA, po prijedlogu Stanislaw Ulama koji je on dao 1957 godine. Noviji dizajn koji koristi unutrašnju konfiniranu fuziju je osnova za većinu konstrukcija koje su nastale poslije projekta Orion, uključujući čuveni projekt Dedal i manje poznat projekt Longshot. Projekt Orion je bio prvi ozbiljan pokušaj konstrukcije nuklearne pulsne rakete. Razvoj takve konstrukcije obavio je General Atomic krajem 1950-tih godina i početkom 1960-tih godina. Orion je izazvao malu usmjerenu nuklearnu eksploziju protiv velike čelične potisne ploče koja je bila pričvršćena na svemirski brod zajedno sa apsorberima udara...Pročitaj cijeli članak|Arhiva uredi   Izabrana biografija Rentgen Galilei Galileo (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri kraj Firence, 8. siječnja 1642.), talijanski matematičar, fizičar i astronom. Galilei je otac moderne astronomije. Pronašao je zakone slobodnog pada tijela i postavio jednadžbe kosoga hitca, prvi uveo eksperimentalnu metodu i matematičko formuliranje fizikalnih zakona, te na taj način postavio temelje klasične fizike. Otkrio je cikloidu i njenu primjenu na lukove mostova. Osnovao je balistiku, određujući paraboličku putanju zrna. Konstruirao je prvi termoskop. 1610. godine je izradio poznati Galileiev teleskop s uvećanjem od 20x, na temelju već postojećeg koji je imao uvećanje od 10x, i njime otkrio planine na Mjesecu, četiri Jupiterova satelita koji nose i njegovo ime, i zvjezdanu konstrukciju Mliječne staze. Otkrio je da i planet Venera ima iste faze kao i Mjesec. U svom djelu Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo tolemaico e copernicano, objavljenog u Firenci 1632. godine, iznio je učenje Kopernikovog heliocentričnog sustava kao jedino ispravnog, i zbog toga ga je inkvizicija 1633. godine stavila u okove i odvela u Rim, kod pape Urbana VIII...Pročitaj cijeli članak | Arhiva uredi   Izabrana slika Slika s prve Solvayeve konferencije, 1911. --Galerija-- uredi   Članci Osnove Materija • Antimaterija • Čestica • Vrijeme • Prostor • Dimenzija • Duljina • Brzina • Val • Valna funkcija • Harmonijski oscilator • Elektromagnetsko zračenje • Kvantna mehanika • Princip stacionarnog djelovanja Osnovne sile Osnovne sile • Gravitacija • Elektromagnetska sila • Slaba sila • Jaka sila Teorija elementarnih čestica Teorija elementarnih čestica • Atom • Proton • Neutron • Elektron • Kvark • Foton • Gluon • W i Z bozoni • Graviton • Neutrino • Radijacija • Fermioni Metode Znanstvena metoda • Kvantitativna fizikalna metoda • Mjerenje • Mjerni instrumenti • Dimenzijska analiza • Vjerojatnost i statistika Tabele Fizikalne konstante • SI osnovne jedinice • SI izvedene jedinice • SI prefiksi • Pretvorba mjernih jedinica Spekulativne teorije Procesna fizika Više informacija Povijest fizike • Poznati fizičari • Nobelova nagrada za fiziku uredi   Kategorije Fizika Fizičari U izradi, Fizika Grane fizike Koncepti u fizici Povijest fizike Statistička fizika Titranja i valovi Ostali portali Wikipedije na hrvatskome jeziku                                     Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo                                     Likovna umjetnost Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Widra Životopis Prvi hrvatski wikiportal! Na wikipediji na hrvatskome jeziku od 21. ožujka 2006.